Skip to content
Zdravlje u DžepuZdravlje u Džepu
  • O meni
  • Alati i resursi
    • Kalkulator kalorija
    • Kalkulator vlakana
    • Kalkulator unosa vode
    • BMI kalkulator
    • Kalkulator proteina
  • Blog
    • San
    • Dijabetes
    • Gubljenje težine
    • Menopauza
    • Metabolizam
    • Starenje i dugovečnost
Zdravlje u DžepuZdravlje u Džepu
  • O meni
  • Alati i resursi
    • Kalkulator kalorija
    • Kalkulator vlakana
    • Kalkulator unosa vode
    • BMI kalkulator
    • Kalkulator proteina
  • Blog
    • San
    • Dijabetes
    • Gubljenje težine
    • Menopauza
    • Metabolizam
    • Starenje i dugovečnost

Skrining raka kod žena posle 40: ko, šta i kada

  • Home
  • Starenje i dugovečnost
  • Skrining raka kod žena posle 40: ko, šta i kada
Skrining raka kod žena posle 40: ko, šta i kada

Posle 40. godine pitanje skrininga raka prelazi iz „jednom ću to da uradim” u nešto što ima konkretnu vremensku tabelu. Smernice se menjaju — američka USPSTF (US Preventive Services Task Force) je 2024. spustila preporuku za prvu mamografiju sa 50. na 40. godinu, kolonoskopiju sa 50. na 45. — i ne postoji jedan univerzalni „check-up paket” koji odgovara svima. Skrining je pristup u kome se traže rane promene kod osoba bez simptoma, sa ciljem da se otkriju u fazi kad je tretman jednostavniji i ishod bolji. Ima jasne benefite ali i poznate granice — false positive rezultati, dodatne procedure koje se ispostave nepotrebne, povremena „prekomerna dijagnostika”. Razumevanje šta se gde radi i zašto je deo informisanog odlučivanja.

Koja je razlika između skrininga i pregleda

Skrining je pretraga osoba bez simptoma sa ciljem ranog otkrivanja bolesti. Pregled (dijagnostika) je procena osobe sa simptomima radi postavljanja dijagnoze. To su dva različita pristupa, sa različitim pragovima i logikom.

Dobar skrining ima jasna obeležja:

  • Bolest se traži je dovoljno česta da skrining ima smisla
  • Rano otkrivanje menja ishod (lečenje u ranoj fazi je efikasnije)
  • Test ima razumnu osetljivost i specifičnost
  • Korist nadmašuje rizike (nepotrebne procedure, anksioznost, prekomerna dijagnostika)

Ne svi tipovi raka imaju dobar skrining test. Skrining za karcinom dojke, debelog creva, vrata materice i pluća ima jasne dokaze. Skrining za rak jajnika, endometrijuma, štitne žlezde, pankreasa kod osoba bez specifičnog rizika — uglavnom NE preporučuje, jer testovi nisu dovoljno tačni i daju više štete (false positive, nepotrebne biopsije) nego koristi.

Karcinom dojke — mamografija

Šta je promenjeno 2024. Američka USPSTF (US Preventive Services Task Force) je u aprilu 2024. spustila preporuku za početak mamografije sa 50. na 40. godinu kod žena sa prosečnim rizikom [1].

Razlog: učestalost karcinoma dojke kod žena u 40-im godinama postepeno raste poslednjih decenija, a podaci pokazuju da skrining u ovoj dobi smanjuje smrtnost.

Učestalost: svake 2 godine.

Trajanje: do 74. godine, dalje individualno.

Druge međunarodne smernice variraju:

  • American College of Radiology — godišnje od 40
  • American Cancer Society — godišnje od 40, opcionalno do 45 sa razgovorom; svake 2 godine od 55
  • Britanske NHS — svake 3 godine od 50 do 71
  • Europske smernice — od 45 ili 50, svake 2 godine

Razlike postoje, ali pravac je jasan: ranije nego ranije.

Žene sa visokim rizikom zaslužuju drugačiji pristup. Visok rizik se određuje na osnovu:

  • Porodična istorija (bliski srodnici sa karcinomom dojke ili jajnika, naročito pre 50. godine)
  • Poznata BRCA1/BRCA2 mutacija ili druga genetska predispozicija
  • Prethodna povreda zračenjem grudnog koša pre 30. godine
  • Procena rizika preko Tyrer-Cuzick ili Gail modela koji daje doživotni rizik > 20%

Kod ovih žena: početak skrininga može biti od 30. godine, dodatno MR (magnetna rezonanca) godišnje, savetovanje genetskog stručnjaka.

Šta očekivati od mamografije:

  • 5–10% žena bude pozvano na dodatne snimke ili pregled, većina ne pokaže rak
  • Oko 1% ima nalaz koji zahteva biopsiju
  • Oko 0,5% biopsija potvrđuje rak
  • Lažni pozitivni nalazi tokom 10 godina kod žena 40+: oko 50%

Samopregled dojke se ne preporučuje rutinski kao skrining, ali poznavanje svojih dojki — kako izgledaju i osećaju se uobičajeno — pomaže da se primete promene koje vrede pregleda.

Karcinom vrata materice — Pap i HPV test

Skrining za karcinom vrata materice je medicinska priča sa najvećim uspehom — od kada postoji organizovan skrining, smrtnost je u nekim zemljama smanjena za 70–80% [2].

Aktuelne preporuke (USPSTF 2018, ažurirano):

  • Od 21–25. godine: Pap test svake 3 godine (samo citologija)
  • Od 30. do 65. godine: Pap test svakih 3 godine, ILI HPV test svakih 5 godina, ILI ko-testiranje (Pap + HPV) svakih 5 godina
  • Posle 65. godine: prestanak ako su prethodni testovi (3 uzastopna Pap-a ili 2 ko-testiranja u 10 godina) bili uredni

Mnoge međunarodne smernice naglašavaju HPV test kao primarni — ima veću osetljivost. Pap-test ostaje kao opcija ili paralelno.

Žene posle histerektomije: ako je histerektomija obuhvatala vrat materice i nije bilo prethodnih lezija visokog stepena — skrining se može prekinuti. Ako je sačuvan vrat ili je istorija lezija — nastavlja se.

Vakcina protiv HPV-a (HPV9 dostupna od 2014) je najznačajnija prevencija. Idealno se daje pre seksualnog početka (9–14 god), ali je odobrena i za odrasle do 45. Žene koje su primile vakcinu — i dalje treba da se skriningu (vakcina ne pokriva sve onkogene tipove HPV-a).

Karcinom debelog creva — kolonoskopija

Šta je promenjeno 2021. USPSTF je 2021. spustila preporuku početka skrininga sa 50. na 45. godinu — zbog uočenog porasta incidencije kod mlađih osoba [3].

Aktuelni protokol:

  • Od 45. godine: prvi pregled
  • Učestalost zavisi od testa:
  • Kolonoskopija: svakih 10 godina (zlatni standard)
  • Sigmoidoskopija: svakih 5 godina + FIT godišnje
  • CT kolonografija: svakih 5 godina
  • FIT (test okultne krvi u stolici): godišnje
  • Kvantitativni FIT-DNA test: svake 1–3 godine

Kolonoskopija je „zlatni standard” jer omogućava odmah uklanjanje polipa — preventivna intervencija, ne samo dijagnostika. Drugi testovi su manje invazivni, ali pri pozitivnom nalazu opet dovode do kolonoskopije.

Trajanje skrininga: do 75. godine — preporuka. 76–85: individualna odluka sa lekarom.

Žene sa visokim rizikom (porodična istorija raka debelog creva, naročito pre 50; lično istorija polipa; upalna bolest creva tipa Crohn ili ulcerozni kolitis): početak ranije, češći intervali. Plan se pravi sa lekarom.

Kožni rak — dermatološki pregled

Tri glavne forme: bazocelularni karcinom (najčešći, retko metastazira), planocelularni karcinom (manje čest, lokalno agresivan), melanom (najopasniji).

Skrining preporuke:

  • Visok rizik (svetla koža, mnogo madeža, istorija opekotina, porodična istorija melanoma): godišnji pregled kod dermatologa od 40. godine
  • Prosečan rizik: periodičan pregled svake 2–3 godine, samostalno praćenje madeža
  • Posle 50 svaka osoba sa kumulativnom izloženošću suncu: vredi razgovor sa dermatologom

Pravilo ABCDE za madeže:

  • Asimetrija (jedna polovina nije ista kao druga)
  • Border: granica nepravilna ili zubasta
  • Color: više boja u jednoj promeni
  • Diameter: veći od 6 mm (kao olovkina guma)
  • Evolution: promena oblika, boje ili veličine tokom vremena

Više o promenama na koži posle 40 — u tekstu „Promene kože posle 40″.

Karcinom pluća — niskodozna CT

Ko je kandidat za skrining (USPSTF 2021):

  • Uzrast 50–80 godina
  • Istorija pušenja od 20+ paklo-godina (paklo-godina = jedna paklica dnevno × broj godina)
  • Trenutni pušač ili prestao u poslednjih 15 godina

Test: niskodozna CT grudnog koša, godišnje.

Bivše smernice tražile 30+ paklo-godina, ali revizija 2021. proširila kriterijume. Ovo je jedini onkološki skrining koji se eksplicitno ograničava na rizičnu grupu (pušače) — kod nepušača rutinski CT pluća se NE preporučuje.

Karcinom jajnika — bez rutinskog skrininga

Iako je rak jajnika ozbiljno stanje, rutinski skrining (CA-125 marker, ultrazvuk) kod žena bez simptoma — NE preporučuje se [4]. Razlozi:

  • Test nije dovoljno specifičan — visok broj false positive
  • Sledeća dijagnostika (laparoskopija) je invazivna
  • Studije ne pokazuju da skrining smanjuje smrtnost kod žena sa prosečnim rizikom

Izuzeci — žene sa BRCA1/BRCA2 mutacijom ili Lynch sindromom: razgovor sa specijalistom o redovnom monitoringu (CA-125 + transvaginalni ultrazvuk svakih 6–12 meseci) ili profilaktičkoj salpingo-ooforektomiji (uklanjanje jajnika i jajovoda) između 35. i 45. godine kod BRCA1, malo kasnije kod BRCA2.

Šta je važno svima: poznavanje simptoma. Ako više od 12 puta mesečno postoje abdominalna nadutost, brzo zasićenje pri jelu, učestalo mokrenje, bol u zdjelici — naročito kao novi simptomi koji traju više od 2–3 nedelje — pregled kod ginekologa.

Karcinom endometrijuma (sluznice materice) — bez rutinskog skrininga

Slično kao kod jajnika, rutinski skrining se ne preporučuje. Glavni signal je krvarenje posle menopauze — bilo koje krvarenje ili krvavi sekret više od 12 meseci posle poslednje menstruacije zahteva pregled bez čekanja. Oko 10% slučajeva postmenopauznog krvarenja ispostavi se kao karcinom endometrijuma; ranije otkrivanje ima odličnu prognozu.

Žene sa Lynch sindromom — drugačiji protokol sa specijalistom, godišnje endometrijske biopsije od 35. godine.

Drugi onkološki skrininzi gde nema dokaza

Kod prosečnog rizika NE rade se rutinski:

  • Tireoidalna ultrazvuk (povećava prekomernu dijagnostiku)
  • Pankreas (CA 19-9 i ostali markeri imaju lošu osetljivost)
  • Mokraćna bešika (osim kod istorije pušenja sa krvlju u urinu)
  • Kompletni „PET-skener za rano otkrivanje” — često marketing kod privatnih centara, ne i medicinski opravdan

Čega NEMA u ovoj listi (i zašto je važno)

Tumor markera kao skrining — CA-125, CEA, AFP, PSA i drugi tumor markeri kod osoba bez simptoma daju više štete nego koristi (false positives, nepotrebne procedure). Imaju ulogu u praćenju već poznate bolesti, ne u skriningu kod zdravih.

„Liquid biopsy” kao skrining cele populacije — testovi tipa Galleri (multi-cancer early detection) — još su u razvoju. Postoje obećavajuće studije, ali za sada ne podržavaju rutinsku upotrebu kod žena sa prosečnim rizikom. Cena je visoka, false positive postoje, dugoročan benefit nije potvrđen.

„Antiage” paneli sa stotinu markera — privatni centri u nekim zemljama nude. Bez kliničke validacije, sa visokom verovatnoćom irelevantnih nalaza koji vode u dodatne procedure.

Praktičan plan po godinama

Od 40. godine:

  • Mamografija (svake 2 godine, USPSTF 2024)
  • Pap/HPV test (već u toku, prema protokolu)
  • Pregled kože ako je visok rizik
  • Razgovor o porodičnoj istoriji raka — možda upućivanje na genetičara

Od 45. godine:

  • Kolonoskopija (svakih 10 godina) ili FIT test (godišnje)

Od 50. godine:

  • Ako je istorija pušenja: niskodozna CT pluća (ako odgovara kriterijumima)
  • Pregled kože — preporučuje se barem periodično

Postmenopauza:

  • Bilo koje krvarenje = pregled bez čekanja (sumnja na endometrijski karcinom)
  • Posle 65 sa urednom istorijom — Pap može da prestane

Odluka prestanka skrininga (mamografija, kolonoskopija) posle 75:

  • Razgovor sa lekarom o opštem zdravlju i očekivanom životnom veku
  • Skrining ima smisla ako bi otkriće promenilo lečenje i ishod

Šta uraditi pre razgovora sa lekarom

  1. Sastavi porodičnu istoriju raka — ko, koji organ, u kojoj dobi. Naročito važno: rak dojke ili jajnika pre 50, kolorektalni karcinom pre 50, više članova porodice sa istom vrstom raka.
  2. Sopstvena istorija — prethodne biopsije, abnormalni Pap, istorija pušenja, izloženost zračenju u mladosti.
  3. Razmisli o ličnim faktorima rizika — pušenje, prekomerno alkoholisanje, gojaznost, sedeći način života, kasna prva trudnoća ili bez dece (faktor za karcinom dojke), istorija HPV infekcije.
  4. Pripremi pitanja — koji testovi za moj rizik, gde mogu da uradim, koliko često, da li je preporuka pokrivena zdravstvenim sistemom u tvojoj zemlji.

Često postavljana pitanja

Da li je mamografija bolna?

Neugodno može biti, naročito ako su grudi osetljive (idealno raditi 7–10 dana posle početka ciklusa kod žena koje su još u predmenopauzi). Sam pregled traje minute.

Da li mamografija povećava rizik od raka zbog zračenja?

Doza je vrlo niska, a benefit prevazilazi rizik kod žena 40+. Studije ne pokazuju značajno povećanje rizika od raka uzrokovano samim skriningom.

Šta ako se nađe „nešto sumnjivo”?

Većina sumnjivih nalaza nakon dodatne procene ispadne bezopasna.

Sledeći koraci: dodatni snimci (kompresija, ultrazvuk), eventualno biopsija. Strpljenje je teško, ali statistika je na strani „nije rak”.

Kolonoskopija deluje neprijatno — ima li alternative?

FIT test (test okultne krvi u stolici) godišnje je validna alternativa. Pri pozitivnom rezultatu ipak se preporučuje kolonoskopija. Pripreme za kolonoskopiju (čišćenje creva pre testa) dosta su poboljšane u odnosu na ranije.

Da li mi treba „celokupni anti-age skener” iz privatne klinike?

Bez specifičnog razloga — verovatno ne. Ovi testovi često otkrivaju benigne promene koje vode u dodatne, nepotrebne procedure. Standardni skrining koji preporučuju aktuelne smernice — daje veći klinički benefit po nižoj ceni.

Kako razgovarati sa lekarom o porodičnoj istoriji raka?

Pripremi konkretne podatke: ko (mama, baka, sestra), koji rak (organ), u kojoj dobi je dijagnostikovan. Ako više članova porodice ima isti rak, naročito pre 50 — zatraži upućivanje na genetičara. Genetski test za BRCA1/BRCA2 može da izmeni protokol skrininga.

Šta sa skriningom za rak jajnika? Mogu li to tražiti?

Za žene bez simptoma i bez specifičnog rizika (BRCA, Lynch) — rutinski CA-125 i ultrazvuk se NE preporučuju.

Razlog: testovi imaju previše lažno-pozitivnih rezultata, što vodi u nepotrebne operacije. Najbolje što se može uraditi — poznavanje simptoma (nadutost, brza sitost, učestalo mokrenje, bol) i pregled pri njima.

Šta je važno zapamtiti

Skrining raka kod žena posle 40 ima jasnu logiku: traže se rane promene kod osoba bez simptoma, sa ciljem boljeg ishoda.

Glavne intervencije sa dokazima: mamografija od 40 (USPSTF 2024), Pap/HPV od 25, kolonoskopija od 45 (USPSTF 2021), pregled kože pri visokom riziku, niskodozni CT pluća za pušače 50–80. Skrining za rak jajnika, endometrijuma i ostalih organa kod osoba sa prosečnim rizikom — NE preporučuje se rutinski. Razgovor sa lekarom o ličnoj porodičnoj istoriji često menja plan — naročito ako postoji rak dojke ili jajnika u porodici pre 50. godine. Postmenopauzno krvarenje — uvek razlog za pregled bez čekanja.

Više o bazičnim analizama posle 40 — u tekstu „Lista analiza za žene 40+”. Kompletan vodič o starenju — „Zdravo starenje”.

Izvori

  1. US Preventive Services Task Force. Screening for breast cancer: US Preventive Services Task Force recommendation statement. JAMA. 2024.
  2. Vaccarella S, Lortet-Tieulent J, Plummer M et al. Worldwide trends in cervical cancer incidence: impact of screening against changes in disease risk factors. Eur J Cancer. 2013.
  3. US Preventive Services Task Force. Screening for colorectal cancer: US Preventive Services Task Force recommendation statement. JAMA. 2021.
  4. US Preventive Services Task Force. Screening for ovarian cancer: US Preventive Services Task Force recommendation statement. JAMA. 2018.
  5. American Cancer Society. Cancer screening smernice and recommendations. 2024.
  6. Lin FR, Pike JR, Albert MS et al. Hearing intervention versus health education control to reduce cognitive decline in older adults with hearing loss in the USA (ACHIEVE): a multicentre, randomised controlled trial. Lancet. 2023.
  7. Smith RA, Andrews KS, Brooks D et al. Cancer screening in the United States, 2024: a review of current American Cancer Society smernice and current issues in cancer screening. CA Cancer J Clin. 2024.
Share on:

NA OVOJ STRANICIToggle Table of ContentToggle

  • Koja je razlika između skrininga i pregleda
  • Karcinom dojke — mamografija
  • Karcinom vrata materice — Pap i HPV test
  • Karcinom debelog creva — kolonoskopija
  • Kožni rak — dermatološki pregled
  • Karcinom pluća — niskodozna CT
  • Karcinom jajnika — bez rutinskog skrininga
  • Karcinom endometrijuma (sluznice materice) — bez rutinskog skrininga
  • Drugi onkološki skrininzi gde nema dokaza
  • Čega NEMA u ovoj listi (i zašto je važno)
  • Praktičan plan po godinama
  • Šta uraditi pre razgovora sa lekarom
  • Često postavljana pitanja
  • Šta je važno zapamtiti
  • Izvori
logo_new

Edukativni programi i protokoli
dr. Marine Vysotskaie, lekara sa 25 godina kliničkog staža.

  • Alati i resursi
  • Blog
  • O meni
  • Kontaktiraj me

Pridružite mi se na društvenim mrežama

Icon-facebook Icon-instagram Icon-youtube Tiktok

Uslovi korišćenja | Politika privatnosti

Zdravlje u DžepuZdravlje u Džepu
Sign inSign up

Sign in

Don’t have an account? Sign up
Lost your password?

Sign up

Already have an account? Sign in